Advertisement Section
„Tvoj najveći neprijatelj je tvoje telo, ne bi trebalo da se osećaš prijatno u njemu.“
 
Reditelj koji provocira i uzdrmava tlo klasičnim katoličkim uverenjima, subverzivnim delovanjem i ispitivanjem religijskih dogmi „Benedeta“ Pola Verhovena pred publiku stavlja odabir – da li je film eksplicitna seksualizacija religije ili analiza institucionalnog položaja žena u sedamnaestovekovnoj Italiji kojom hara kuga? Najnoviji Verhovenov film pravo sa svetske premijere na ovogodišnjem kanskom festivalu sasvojim erotskim nabojem i političkim intrigama koje ispituju moć koju ima organizovana religija dolazi, od danas, na veliko platno domaćih bioskopa širom Srbije.
 
Časna sestra iz 17. veka u Italiji ima uznemirujuće i ertoske vizije. Njoj pomaže opatica iz doma u kom žive i njihov odnos prerasta u romantičnu ljubavnu aferu.
 
„Odbijam da se plašim provokacije“, ističe holandski reditelj Pol Verhoven koji to dokazuje filmom  „Niske strasti“ u kojoj čuvena scena sa Šeron Stoun i dalje intrigira publiku.

U filmu postoje dva aspekta: žena koja pokušava da ima moć u vremenu kada je to ženama gotovo nemoguće da ostvare, ali takođe i ugao gledanja katoličke crkve na homoseksualnost.

Pored festivalski priznate glumice Viržini Efira koja je iznela rolu ekscentrične Bendete, za njom ne zaostaje ni glumica grčkog porekla Dafne Patakija čije su širom razrogačene oči tokom celog filma na savršen način dočarale mladalačku zbunjenost, strast i strah od osude. U ulozi starije časne sestre koja s podozrenjem gleda na Benedetu našla se čuvena francuska glumica Šarlot Rampling („Dina“, „Melanholija“).
 

„Osećam da ne treba da odlučim u ime publike da li je Benedeta izmišljala ili nije, u svim svojim filmovima ostavljam otvorene opcije da sami odlučite koliko ćete verovati likovima. Jako mi je interesantno da prihvatam realnost sa više opcija. Takođe, seksualnost spada u tri najvažnije stvari u životu, zašto je ne prikazivati u filmovima?“, zaključuje Pol Verhoven.
 
Priča se zasniva na knjizi Džudit Braun iz 1986. godine „Život lezbejke u renesansnoj Italiji“ koju je Verhofen izmenio u smislu da vezu između dve časne sestre nije odredio ni kao dobru ni kao lošu.
 
Od danas je film „Benedeta“ u bioskopima širom Srbije.
Kelti
  • Save
Previous post „Kelti“ rediteljke Milice Tomović u bioskopima
marko nikolic
  • Save
Next post Znaci života“ Marka Nikolića najbolji kratki dokumentarni film na festivalu Cannes Shorts
Share via
Copy link
Powered by Social Snap