Advertisement Section

Ljubitelji krimi-filmova su sigurno pogledali neki od delova Bornove špijunske avanture. Zaljubljenici u žanr su možda prešli na književnost i pročitali knjige Roberta Ladluma. Ti romani su krivi za filmove koji će nas i u buduće radovati. Moćna elita i tajna udruženja su puna misterije. Ali ko je tu zaista paranoičan?

Radi se o špijunskom trileru koji je osvojio srca publike prvim delom u kome Džejms Born traga za svojim identitetom. Zato se prvi deo zove „Bornov identitet“. Met Dejmon u ulozi hladnog i zbunjenog agenta pokušava da otkrije ko je on u stvari jer ima amneziju pa ne zna kakva mu je prošlost bila. Kreće od nule. Budi se u okeanu i ima sreće da je živ. Sreće devojku koja mu malo pomaže i uz sklapanje delića sumnjivih tragova uspe da se iščupa iz prve nevolje. Uvodni problem je bila činjenica da su „oni sa vrha“ otkrili da je Born živ. To nije smelo da se desi. Kreću u novu poteru za njim.

Iz prvog dela nećete zaboraviti urnebesnu vožnju kroz uličice Pariza i prisećanja tajnog agenta na svoju profesiju kroz stilizovane ali skromne i istovremeno impresivne scene borbe.

U drugom delu koji se zove „Bornova nadmoć“ (pre par dana ste ga mogli videti na domaćim kanalima) vidimo kako je Born uspeo da pobegne u daleke tropske krajeve sa voljenom ženom. Započeo je nov život ali to se prekida iznenadnim napadom gde pogine njegova voljena. Neplaćeni računi su došli sa kamatom. Bes i izliv emocija nije vidljiv na Bornu. On je uvek smiren i profesionalan. Sakriva osećanja ali ona ga stižu. Met Dejmon kao prava zvezda uspeva da se postavi kao zaštitini znak novog Džejms Bonda, Džejsona Borna. Primetili ste sličnosti u imenima? Pisac iz čije mašte je Born izašao je računao na tu paralelu i tako smo došli do novog tajnog agenta koji se sveti svim ološima širom planete.

Nadmoć Borna u drugom delu se pokazala kada je uspeo da se seti svojih mrlja iz prošlosti i to poveže sa tajnim organizacijama koje nameštaju politike prilike u svetu. Nema većeg grada u Evropi gde nisu prošli sa novim operacijama. To je isto zaštitni znak ovih filmova. Borba se vodila na svim fontovima. Od Rusije, do SAD, od Maroka i Alžira, Jemena do Britanije.

„Bornov ultimatum“ je treći deo trilogije, ali ne i poslednji deo franšize. Nastavlja se otvoren kraj koji je u drugom delu ostao. Born se setio svog poslednjeg zadatka za „službu“ i kako je uspeo da se uplete u kriminalni sistem surovih zakona. Od njega su napravili hladnokrvu mašinu za ubijanje i sposoban je da izvrši neverovatne zadatke. Mnogi operativci slični njemu ga znaju skoro po legendi. To su tihe ubice koji žive praznim životom u drugorazrednim hotelima, praznim iznajmljenim stanovima. Svi oni čekuju poziv i novi zadatak. Born je u osveti i nastavlja da širi strah. Želi da stavi tačku i suoči se sa strahovima. Otišao je daleko i priznao deo svoje krivice uz to je dokazao koliko su CIA i ostale obaveštajne tajne službe povezane. Njihov rad krši pravno-politički poredak i svetski mir, a oni sa vlasti stalno prave programe i pogrome kojima samovoljno seju smrt. Tu su pravila igre takva da nivoi tajnih operacija idu predaleko.

Teorija zavere se širi u „Bornovom nasleđu“ gde ovoga puta imamo potpuno novu postavu. Met je odbijen jer je postavio „ultimatum“. Nije hteo da glumi ako njegov ortak Pol Gringras ne režira četvri deo. Pol je sjajno uradio posao sa drugim i trećim delom. Posebne su akcione scene koje su tako brze da vas glava zaboli. Ali njega je zamenio Toni Gilroj koji se od početka muvao u društvu Bornove filmske ekipe kao saradnik na scenariju. Da li zbog tih okolnosti ili ko zna čega tek ovaj deo nema Borna. Pratimo situaciju koja se dešavala iza zavese dok je Born osvetnički raskrinkravao jednog po jednog visokog funkcionera. Hronološki se sve dešava kada i treći deo trilogije.

U „Nasleđu“ nam se pokazuje koliko je opasan Bornov napadčki bes bio i šta je on sve ugrozio. Od Severne Koreje do unutrašnjih nemira u SAD. Beta programi koji su planirani sada su pod znakom pitanja. Sve operaciju se pod znakom pitanja. Gde se završava vrh ledenog brega_ Born je pokrenuo domino efekat i reakcije su stigle sa novim pojedincima koji pružaju otpor. Može li pojedinac da promeni svet?

Zadnji deo sage o Bornu nije ni blizu jak kao prethodna tri ali možemo da očekujemo još sedam novih delova jer je toliko knjiga trenutno preostalo koje se bave ovom temom. Otrov se širi. Nema nevinih dok se ne dokaže ko je sve kriv. Kriminalci su sa ulice prebačeni u kabinete političara i naučne institucije. Niko se ne oseća sigurno dok je Born u penziji. Vreme je da se vrati. Novi deo očekujemo početkom 2014. godine.

Autor: Zdravko Ljubić

Linkoln
  • Save
Previous post Linkoln (Stiven Spilberg, 2012)
L'Enfant d'en haut
  • Save
Next post L’Enfant d’en haut (Ursula Meier, 2012)
Share via
Copy link
Powered by Social Snap