Advertisement Section

Film prati poznatog slikara Kloda Zoreta koji se zaljubljuje u svog modela, Mihaela i jedno vreme njih dvojica žive srećno kao partneri. Zoret je znatno stariji od Mihaela i kako vreme prolazi Mihael počinje da se udaljava od njega. Jednog dana pojavljuje se osiromašena kontesa koja je planirala da zavede bogatog Zoreta, ali shvata da je Mihael mnogo lakša meta. Njih dvoje postaju par i Mihael počinje da krade od Zoreta kako bi izdržavao tu vezu sa kontesom. Kada Zoret to otkrije biva slomljen i njegov rad pati.

Film je svoju premijeru imao u Berlinu, 26. septembra 1924. godine.

Isprva kritičari nisu bili naklonjeni ovom filmu. Poznati filmski kritičar Njujork tajmsa, Mordant Hol napisao je da je u pitanju dosadno delo koje se jedino iskupljuje nekim umetničkim scenama i odličnom glumom Benjamina Kristensena koji glumi Zoreta, dok glumica koja glumi kontesu izgleda loše na platnu a glumac koji glumi Mihaela daje amatersku imitaciju. Njemu se nije svidelo ni portretisanje homoseksualnosti jer je „Mihael“ bio jedan od retkih visokobudžetnih nemih filmova koji se bave ovom temom. Mordant je takođe kritikovao što se nemački reditelj ulizuje Francuzima jer je Klod Zoret u filmu inspirisan francuskim skulptorom Ogistom Rodenom.

Ali, nakon što je Drejer 1928. godine snimio remek delo „Stradanje Jovanke Orleanke“, kritičari su počeli da hvale „Mihaela“, jer je film prikazivao osoben rediteljski stil kao što su krupni kadrovi u emotivnim scenama i da je uticao na nekoliko režisera, kao što je Alfred Hičkok i njegov film „Crni stražar“ iz 1925.

Film je digitalno restauriran 2006. godine i uvršten u kolekciju Masters of Cinema.

Ime naroda
  • Save
Previous post Film „Ime naroda” Darka Bajića na redovnom bioskopskom repertoaru
FAF 2020
  • Save
Next post Deset filmova u okviru selekcije „Hrabri Balkan“  na FAF-u
Share via
Copy link
Powered by Social Snap