Advertisement Section

Žene u istočnjačkim kulturama igraju posebnu ulogu, što zapadnoevropska civilizacija to često ne može da prepozna. Uoči Arapskog proleća Zina i Đo, obe u svojim dvadesetima, vraćaju se u Tunis sa sirijskog fronta gde su bili zavedene i mučene. Zina je razdvojena od dvomesečne bebe, a Đo saznaje da je trudna i tone u ćutanje opshrvana strahovima. Užase koje je preživela u Siriji izražava samo u romanu koji piše, a od kog se ne odvaja.

Priča prati Zinu i Đo tek puštene iz pritvora, stigmatizovane jer su upletene u terorizam. Njihovi muževi, porodice su zapravo oni koji su osumnjičeni, ali zbog toga što su njihove žene, trpele su maltretiranje, poniženje.  Teror dok su bile u Siriji, teror po povratku kući iz pritvora, odbacivanje društva stvorio je ogroman pritisak na njih dve. One su ćutljive, pune tajni, vidno povređene i potlačene. Osećaju se kao u zamci, između dve vatre zavađenih tabora.

„Adolescencija (pubertet) nije deo naše kulturne tradicije. Kada se telo formira, mi već postajemo žene”, jedna je rečenica iz dialoga između Zinu i Đo. Težina tih reči mi još odzvanja. To faktički znači da svaka devojka u pubertetskim danima sa izvesnim telesnim promenama biva inicirana u svet odraslih. Nisam sigurna da bih se mogla sa time apsolutno složiti.

Svakako da ovaj film pokreće pitanja morala i odgovornosti. Ovo je pravi ženski film, ako se uopšte to tako moze okarakterisati, koji će nas postaviti u nezahvalnu situaciju kada likove treba oceniti i suditi mu.  Glavne likove u filmu čini grupa jakih i odvažnih žena na kojima se prelamaju dileme društva. Čak i u bolu i nesrećama, one su čvrste i dostojanstvene.

U krupnim planovima njih dve, kestenjaste oči, predivna lica i emocije dolaze do izražaja. Direktor fotografije se „igrao“ sa tamnijim nijansama, kako bi pokazao emotivan svet glavnih protagonista i u skladu sa promenama atmosfere, blago menja kolorit scena pa ta tenzija prirodno opada.

Kamera izruke, vrlo pokretljiva u prostoru, što u napetim scenama sukoba dobija karakter dokumentarizma. Muzika je skoro sasvim izostala sve do kraja filma kada se ceo zaplet otvara u nepredvidim smerovima.

Retka je prilika videti kvalitetne filmove sa festivala A-klase, a još ređe videti ih dok su oni još uvek aktuelni. Ovaj način online striminga pričinjava pratiocima sajta Filmskih radosti mnogo zadovoljstva, ukoliko su spremni da se odvaže i odgledaju nešto drugačije od blokbaster bioskopske ponude. Mislim da je važno naglasiti koliko nam mogućnosti ovako omogućavaju. Uživala sam da bez piraterije ili sličnih alternativnih načina budem deo jednog novog festivalskog ugođaja.

„Strašila, 2019 (Tunis, Maroko, Luksemburg)
Režija: Nuri Buzid
Uloge: Nour Hajri, Afef Ben Mahmoud, Joumene Limam, Mehdi Hajri, Sondos Belhassen, Fatma Ben Saïdane
Trajanje: 98 min

Ivanović Tanja

Teret
  • Save
Previous post Američka kritika oduševljena filmom „Teret“
Njen miris, Aleks Ros Peri
  • Save
Next post Elizabet Mos kao Pank heroina
Share via
Copy link
Powered by Social Snap